"Supruga i ja smo se posvetili uzgoju kivija, ali i drugog mediteranskog voća. Osim kivija, uzgajamo i smokve, breskve, razne vrste jabuke, kruške, borovnice, ribizle, maline, kupine i mušmule", kaže Fikret.

Taj bivši nastavnik istorije i geografije ističe da, nakon što je penzionisan prije dvije godine, sada ima dosta slobodnog vremena i da je potpuno posvećen hobiju.

On i njegova supruga naglašavaju da prolaznike i komšije najviše impresionira kivi koji prije svega ima predivan cvijet i miris.

"Kivi smo zasadili 1999. godine. Donio sam s mora dvije sadnice i to jednu mušku i jednu žensku. Pravilo je da ove sadnice moraju biti u paru. Obično se uzimaju dva muška i dva ženska kivija", kaže Bećirević.

Pojašnjava da nema velike razlike između muške i ženske sadnice.

"Kad biljke procvjetaju interesantno je da muški cvjetovi poslije oplodnje svi otpadnu, a ženski čim se opraše ostavljaju plodove. To se može primijetiti", dodaje Fikret.

Bećirevići kažu da ih je prema uzgoju te vrste voća privukla njegova atraktivnost i to što se rijetko ko bavi tim na ovim prostorima.

"Imam grožđe zasađeno ispred kuće, ali je ono malo preslatko za moje godine. Čuo sam da kivi ima dosta C vitamina, pa sam se zato opredijelio za njega, a sa druge strane pravi izvanredan hlad u ljetnom periodu", kaže Fikret.

Ističe da je to kultura koju ne treba posebno njegovati.

"Ne treba ga tretirati hemijskim sredstvima, odnosno ne treba ga prskati. Tretira se samo vještačkim i stajskim đubrivima. Osim toga, traži veliku količinu vode", kaže Bećirević.

Velika pažnja treba se posvetiti orezivanju te biljke i zaštiti mladica od proljetnog mraza.

Prema riječima ovo dvoje Dubičana, prve plodove kivija u svom dvorištu su ubrali nakon treće godine od kad su posadili tu biljku.

"Tokom cijele zime imamo kivija u kući. Najveći rod koji smo imali je bio 80 kilograma kivija. Inače, berba se vrši u oktobru i nakon toga je neophodno dva mjeseca da stoji da bi dozrio. Nakon berbe skladištimo kivi u podrum, gdje je konstantno ista temperatura, tako da ga možemo jesti tokom cijele godine", kažu Bećirevići i dodaju da voće gaje isključivo za svoje potrebe.

Subhija ističe da kivi ne donosi svake godine isti rod.

"Kod nas limun zimi može da 'miruje', jer mi vitamin C unosimo konzumirajući kivi. Gotovo svako jutro, moj suprug i ja jedemo kivi i žitarice", kaže Subhija.

Prema njenim riječima, kivi kada se izvrši orezivanje donosi manje roda, ali krupnije plodove.

"Ove godine smo imali 45 kilograma roda, jer smo orezali velike grane. To je dosta manje u odnosu na prethodne godine, ali mi ne gajimo to voće radi plodova, nego isključivo radi njegove atraktivnosti. Kada kivi procvjeta prizor koji ujutru zateknemo u dvorištu je zaista božanstven. Predivne latice koje se raspu po pločniku ispod sadnice i miris koji se širi je nešto što se samo može zamisliti", kaže Subhija i dodaje da kivi ima cvijet boje jasmina i specifičan miris koji zavodi.

Fikret naglašava da bi plodovi kivija mogli da se održe i do novembra, ali da ih on bere u oktobru kako ne bi rizikovao da se smrzne.

Od ostalih vrsta mediteranskog voća, prvo su zasadili smokvu.

"Zasadili smo ju prije rata i tada su sve komšije znale kad je berba smokava na redu. Svim komšijama odnesemo košaru smokava da probaju. Nema smisla da mi jedemo nešto, a da ne podijelimo sa drugima i to nam predstavlja veliko zadovoljstvo", kažu Bećirovići.

Od plodova voća prave džemove i sokove koje čuvaju za unuke.

"Volimo to raditi i to nama nije teško. To smo radili čitav život. Cvijeće i voće su naša ljubav. Naše dvorište bude čitavo od behara i ostalog cvijeća. To radimo isključivo radi sebe, kako bismo uživali u ambijentu. Ljeti odemo na kupanje i kad se vratimo skuvamo kafu i uživamo u našem prekrasnom dvorištu. Zapalimo roštilj i uz vino uživamo", kaže ovaj bračni par i dodaju da je ljubav prema onome što čovjek radi jedini recept za uspjeh.

Prikaz 1 od 1 komentara