| Napisao/la PLOVAK,
08.02.2009. 03:14 - Pročitano: 5231 puta - 7 komentara
|
 Zijad BEĆIREVIĆ: Pivredna kriza ce se posljedicno efektirati i na mnoge oblasti drustvene nadgradnje - prije svega upravu, skolstvo, zdravstvo. |
Vec sada "layoff" zahvata mnoge skole,
administrativne i upravne sluzbe. Vermonski guverner je vec nagovjestio
smanjenje drzavne administracije za preko 600 mjesta, a slicna
redukcija se moze uskoro ocekivati i u drugim americkim drzavama.
Bauk "layoffa" nošen posljedicnom
snagom recesije kruži Amerikom, prekraja i obara privredne divove
svjetskih razmjera, razara ekonomiju Sjedinjenih Američkih Država,
ugrožava najrazvijenije zemlje Evropske unije i epidemijski se širi
svijetom.
Finansijska kriza se prvo osjetila u Sjedinjenim državama na tržistu nekretnina, a potom najdirektnije pogodila tržiste energenata, velike proizvođače automobila (GM, Chrysler, Ford), finansijske institucije bankarstva (WAMU- Washington mutual, Bern Stearns bank...) i osiguranja, i postala dominirajući problem ukupne privredne baze i njene društvene nadgradnje, ne samo u Americi već širom svijeta.
Nastojanje nove američke admninistracije predvodjene predsjednikom Obamom da hitnim intervencijama ohrabri i stimulise nosioce privredne aktivnosti, uspori razorno djelovanje privredne recesije, do sada daje pozitivne naznake ali nedovoljne ucinkovite rezultate. Privreda SAD je u naglom padu, sto pokazuje pad BNP ( nacionalnog bruto proizvoda) od 3,8% (u zadnja tri mjeseca) i potvrdjuje pad potraznje za trajnim potrosnim dobrima, uzastopno u zadnjih pet mjeseci. Recesija se sistemom lancane reakcije zarazno siri, pogadja sve veci broj privrednih subjekata i zahvata sve sire podrucje privredne aktitvnosti. U vecini americkih drzavava, vecini gradova, proizvodnih i usluznih kompanija, radnici svakodnevno gube posao, a time i plateznu sposobnost da podmiruju svoje novcane obaveze. Privredni subjekti, od najmanjih do gigantskih, nastoje smanjiti troskove, racionalizirati organizacionu strukturu i programski osmisliti funkcionalniju trzisnu orjentaciju na kraci i duzi rok.
Finansijska kriza se prvo osjetila u Sjedinjenim državama na tržistu nekretnina, a potom najdirektnije pogodila tržiste energenata, velike proizvođače automobila (GM, Chrysler, Ford), finansijske institucije bankarstva (WAMU- Washington mutual, Bern Stearns bank...) i osiguranja, i postala dominirajući problem ukupne privredne baze i njene društvene nadgradnje, ne samo u Americi već širom svijeta. |
Tokom prosle godine, kada su se jasno poceli ispoljavati znaci jake ekonomske krize i indiktori recesije, posao je izgubilo 2, 600.000 americkih radnika, sto je rekordno od poratne 1945.godine. Po predvidjanju ekonomista, u ovoj godini posao ce izgubiti vise od dva miliona radnika, bez obzira na benificiarni paket predsjednika Obame vrijedan $825 biliona. Stopa nezaposlenosti, koja je u oktobru prosle godine bila 6,5%, popela se na 7,2% (sto je najvise u zadnjih petnaestak godina), s tendencijom da tokom ove ili pocetkom naredne godine dostigne a mozda i nadmasi 10%. Trenutno pomoc za nezaposlene prima 4,78 miliona radnika, a u posljednjoj sedmici januara "unemployment" je u 37 americkih drzava registrirao novih 524.000 slucajeva, u svim sektorima djelatnosti. U nastojanju da smanje troskove reduciranjem broja zaposlenih mnogi poslodavci se pored "layoffa" koriste penzionisanjem ili privremenim suspenzijama.
Posebno razoran udar "layoffa" osjetio se posljednjeg ponedeljka (26. januara) kada je za jedan dan posao izgubilo 50.000 americkih radnika. Nakon sto je Microsoft otpustio 1.400 radnika i najavio u narednih 18 mjeseci otpustiti jos 3.600 , Intel Corp. je ukinuo 6.000 proizvodnih radnih mjesta, a Sprint Nextel (treci najveci snabdjevac bezicne tehnologije) ukinuo je 8.000 radnih mjesta. Goggle je poslao na "layoff" 6.000, Yahoo 1.000 (do 3.000), Ebay 1.000, SAP 3.000. Najveci maloprodavac kucne opreme i potrepstina - Home Depot odlucio se otpustiti 7.000 uposlenih, a farmaceutski gigant "Pfizer" 8.000. Veliki svjetski proizvodjac rudarske i konstrukcione opreme "Caterpillar" najavio je otpustanje 20.000 radnika (sa dodatnih 2.110 iz tri fabrike Illinoisa), General Motors 2.000, Texas Instruments (proizvodjac cipova za cellphone) 3.400 ( 1,800 kroz "layoff" a 1.600 penzionisanjem), Brooks Automation Inc sada 350, u narednoj fazi do 20% zaposlenih, Halliburton- Oilfield servis, United Airlines UAL. Corp 1.000, itd, itd.
Smanjenje broja zaposlenih na podrucju Sjeverne Amerike prakticira i najveci privatni proizvodjac kompjuterske tehnologije IBM Corp. (koja zaposljava blizu 300.000 radnika u preko 20 zemalja svijeta). Zadnjih godina znatno je reduciran broj zaposlenih u IBM kompanjama Vermonta, New Yorka i Canade. Tako je u IBM fabrici microelektonike Vermonta (koja je 2001. zaposljavala 8,500) nakon nekoliko uzastonih redukcija broj uposlenih sveden na 5,300 radnika, a ovih dana je ukinuto jos 300 jobova, s nepotvrdjenim nagovjestajima o novom jos rigoroznijem smanjenju.
Naravno, privredna kriza ce se posljedicno efektirati i na mnoge oblasti drustvene nadgradnje - prije svega upravu, skolstvo, zdravstvo. Vec sada "layoff" zahvata mnoge skole, administrativne i upravne sluzbe. Vermonski guverner je vec nagovjestio smanjenje drzavne administracije za preko 600 mjesta, a slicna redukcija se moze uskoro ocekivati i u drugim americkim drzavama.
Teska privredna situacija SAD prisilila je novu americku administraciju da za kratko vrijeme u drugi plan stavi brojne zarisne probleme vanjske politike (Afganistan, Irak, Bliski Istok, na kojem je uspostavljen privremeni mir) i prioritet dadne rjesavanju slozenih problema ekonomije. Zbog toga je u Obaminom planu dvogodisnje obnove privrede prvi stimulativni paket za ozivljanje privrede (za otvoriti novih ili sacuvati postojecih 2,5 miliona radnih mjesta do 2011.) od 700 miljardi pojacan sa jos $175 miljardi.
Neophodnu i pozeljnu intervenciju drzave u odredjenim privrednim djelatnostima otezavaju visok federalni dug i teska budzetska situacija. Americki federalni dug je sa 710 biliona 1980-te porastao na 3,5 triliona 2002 ; 2005-te se popeo na 7,7 triliona, a 30. septembra 2008. dostigao vrijednost 10 triliona. Budzetski deficit od 161 blilion u 2007. popeo se na 455 biliona 2008, a samo za tri mjeseca fiskalne 2009.godine (koja je pocela u oktobru 2008. ) ostvaren je deficit od 485.2 biliona, s prognozom da ce na kraju fiskalne godine (bez paketa predsjednika Obame) iznositi 1,2 triliona.
Nasuprot zastrasujucem i sve-posljedicnijem "layoffu" jedan proj americkih kompanija ambiciozno najavljuje nove programe s otvaranjem novih radnih mjesta, sto u ovako sumornoj situaciji djeluje stimulativno i ohrabrujuce, a uz program americke vlade o zaposljavanju 2,5 miliona radnika do 2010. godine jaca optimisticko uvjerenje da ce se u naredne dvije godine moci ublaziti razorno djelovanje krize i ekonomija izvuci iz recesije. Pravo na optimizam daje Obamin "economic stimulus package", koji ima u fokusu "uticaj na ekonomiju" kroz potrosnju usmjerenu na kreiranje novih poslova. Stimulativnim paketom se obezbjedjuje namjenska potrosnja $819 biliona, od cega: $142 biliona za obrazovanje, $111 biliona za zdravstvenu zastitu, $90 za infrastrukturu, $72 biliona za pomoci i benificije, $54 biliona za energiju, $16 za nauku i tehnologijiu, a $13 biliona za housing-stanogradnju.
Trajno ili privremeno otpustanje radnika, zbog rastuce finansijske krize, nije karakteristicna samo za privredu Sjedinjenih drzava. Bez posla svakodnevno ostaje sve veci broj radnika u Japanu i mnogim zemljama Evropske unije, gdje je stopa nezaposlenosti vec dostigla 8% (najveca u Spaniji 14,4%, a najniza u Holandiji). Rekordna nezaposlenost (7,8%) , sa 3.267.000 nezaposlenih, zabiljezena je u Njemackoj. U velikoj Britaniji je ponovno u opciji uvodjenje trodnevne radne nedelje, kao u kriznim sedamdesetim godinama. Japanski elektronski gigant NEC (rasiren u cijelom svijetu) otpustice 25.000 radnika, Hitachi 8.000, a poslovni gubitak nezapamcen u zadnjih 15 godina (uz moguce slicne konsekvence) iskazali su i japanski giganti Toyota i Toshiba. Postoje i jasne indikacije o dramaticnom padu rasta kineske privrede.
Sve ovo nam jasno daje do znanja da se radi o velikoj i posljedicnoj ekonomskoj krizi koja ce potrajati duze vrijeme i zahvatiti sve privredne i mnoge drustvene strukture u preteznom dijelu svijeta. Za prevazilazenje kriznog stanja morace se mnoge stvari promjeniti. U tom cilju odrzane su krajem prosle godine brojne konferencije i samiti na nivou Svjetske banke, MMF, OECD-a, a predstavnici najrazvijenijih zemalja svijeta sastali su se u Pekingu (zemlje ASEM), Washingtonu (Grupa zemalja, G-7, G-20)..., a ovih dana u Davosu ( Svicarska) i Svjetski ekonomski forum. Izlazi iz krize postoje, ali uz vise jedinstva, medjusobne saradnje drzava i uz vise odricanja za zajednicke zastitne projekte.
Ipak, sve rasireniji i posljedicniji "layoff" na teritoriji Sjedinjenih drzava, ali i drugim dijelovima svijeta, pokazuje da se ide sporo i kasni. Dok se drzavnici i drzave dogovaraju sve vise ljudi u svijetu ostaje bez posla i kruha. Na ekranima i stranicama svih svjetskih medija mogu se vidjeti i procitati sve potresnije price ljudi koji su zbog gubitka posla zapali u tesku krizu, koja je trenutno najvise njihova, ali kako vrijeme odmice sve vise opsta drustvena. Nije to vise ono zlo koje se daleko od nas dogadja nekom drugom ili nevolja koja pogadja nekog drugog ; sve cesce su to direktni sokovi koji se dogadjaju onima oko nas, i nama samima, bez naseg prava na odbranu. To je jednostrano otkazivanje posla telefonskim pozivom menadzera ili "slanje kuci" s radnog mjesta, uz placene nekolike sedmice, bez sentimentalnosti, argumentiranja i suvisnih objasnjenja. Primjeran i zapazen dugogodisnji rad, uz nagrade i priznanja, nikom ne pomaze, osim sto ostaje u radnoj historiji za nekog buduceg poslodavca, u nekom boljem vremenu.
Bauk "layoffa" kruzi Amerikom, ali je sve vidljiviji na podrucju Evrope, Azije, sirom svijeta. Do nedavno je to bila samo prijetnja i nagovjestaj, a zadnjih nekoliko mjeseci je to gorka svarnost, puna bespomocnosti, suza i tragedije; sve vise je to ocajnicki vapaj bespomocnih... Put je tezak, a izlaz jos daleko...
|
