Zelio bih u par rijeci podsjetiti Dubicane na gosp. Martina Fischera. Mnogi se sjecamo da smo na forumu zapoceli temu o Martinu Fischeru i izbjeglistvu u Njemackoj jos prije1 god. i 8 mjeseci.
Medjutim u to vrijeme je izisla knjiga o nasem gradu u kojoj je greskom navedeno da je nas Martin Fischer na zalost pokojni. U roku 24 casa dobio sam obavijest da je Martin Fischer zdrav i ziv, te da i dalje radi na humanitarnim dijelima u Austriji. Mada sam odmah objavio da je greska o Martinu Fischeru nekako su svi odustali od zapocete akcije za zahvalnost.
Jos uvijek mozete naci zapocetu temu u Forumu koju je Ado zapoceo.
Ali to je proslost na srecu imamo i buducnost i to bolju. Nakon
kontakta sa Vasvijom Orascanin dosao sam i do Martina Fischera, te je
sklopljena ideja da nam gosp.Martin Fischer bude pocasni gost na skupu
Dubicana 2010 u Dubici.
Organizatori skupa Dubicana u Cikagu su
odusevljeni te je dogovoreno da se gosp. Martinu i uruce zasluge za
humana dijela Dubicanima. Zelio bih obavijestiti Dubicane u kontaktu sa
Plavim Iskrama takodje izrazena je zelja da prisustvuju skupu
Dubicana....to jest skupu svih nekadasnjih gradjana(bez obzira na
nacionalnost koji su rasuti po cijelom svijetu).Sto znaci reunion ili
ponovo na okupu u sto vecem broju da se druze, zabave ,te obidju stara
mjesta svi oni koji su voljni druzenja nakon svih ovih godina!O temi
skupa Dubicana i gostima bit ce jos dopuna i dodataka,jer imamo vise
ponuda koje treba samo da se zvanicno i utvrde.Veoma vazno je ucinjeno i
to da su predstavnici organizatora skupa iz Cikaga aktivirali i
sposobne gradjane Dubice da bi se sve organizovalo sa vlastima i kako
treba.
Komentari
Prikaz 4 od 4 komentara
1.
05.03.2010. 04:40
Dragi PLOVAK sve vise me iznernadujes sa dobrim clancima, mislim dfa si pogrijesio profesiju, a mozda je to iskustvo jos iz PTTa. Martinu nasem dragom prijatelju , prijatelju njegovih Dubicanaca puno pozdrava iz Amerike od moje familije,svih nas on se dobro sjeca iz Ivanic Grada, a naravno i mi ga necemo nikad zaboraviti.
2.
15.03.2010. 00:10
Postovani Dubicani, ova inicijativa Gospodina Plovka koji Vas poziva da se u znak zahvalnosti javite i podrzite inicijativu o javnoj zahvalnosti gospodinu Martinu Fiseru zasluzuje paznju. Naime siguran sam da ce ova aktivnost biti uspjesna i da zahvalnost naseg naroda nece izostati.Sjetice se narod tih neizvjesnih situacija i beznadja. I svi oni koji su u tim momentima pomogli zasluzuju nasu zahvalnost i priznanje a pogotovo Humanitarna organizacija koju je predvodio gospodin Fischer.Sjecam se tog vremena i prica koji su mi ispricali moji Orahovci koji su takodje bili pomognuti od pomenutog gospodina.Bice to zaista lijep gest zahvalnih Dubicana onima koji su tu paznju i zasluzili. Posebno ce biti interesantno i dirljivo ukoliko se ovaj susret dogodi na Susretu Dubicana ove godine u Dubici.Bice to prilika da se pokaze da Dubicani ne zaboravljaju niciju dobrotu i humanost.
3.
28.03.2010. 07:17
Predložio bih da glavna ulica nosi ime gospodina Fišera, znate ona od sijine(urarke) radnje pa do stare banke. selam mojim dubičanima po cijeloj kugli zemaljskoj babo
4.
02.04.2010. 15:11
Martin Fischer
Kao sto sam obecala pisem za Dubicku raju clanak o Martinu Fischeru, austrijskom novinaru koji je u Bosanskom ratu putem akcije Prezivjeti zimu", kasnije Prezivjeti rat spasio 8.500 ljudi. Prekopavam svoje papire, zanijela sam se citanjem, vrijeme prolazi, sjecanja naviru, ruzne slike sustizu jedna drugu... Dezembar 93. Zvoni tefon u malom austrijskom gradicu, Lendu, - izbjeglicki stan. Vasvija, nemam novaca za autobus , javlja zabrinuti glas Martina Fischera negdje iz Bosne. Kako da nadjem novac, Martine, znas da smo izbjeglice, ne radimo , odgovorila sam, osjecajuci krivnju sto stvarno nemamo novac. Nije me briga, snadji se, ima dosta organizacija u Austriji. Ja moram izvasti ljude!!!- zagrmio je Martin. Naravno, ljudi su najvazniji, treba spasiti zivote... Sat kasnije decembarska kisa je padala kao iz kabla. Sjedim u vozu za Salzburg, 150 km udaljenom od Lenda. Spusta se noc. Hania Fedorowitz, poljsko-kanadska znamenita mirovnjakinja uputila me u jednu crkvu, gdje se upravo odrzava nocna misa. Na losem njemackom jeziku, pokisla do koze, govorila sam pred oltarom sat vremena. Poslije toga vratila sam se u Lend. Novac je predao Hans Holzinger licno Martinu Fischeru. Takav je Martin Fischer. Nije znao za ne znam, nemam, ne mogu... I sam je radio izvan svojih fizickih mogucnosti. Ne mareci ni za koga drugog osim za izbjeglice, udaljio se od familije i prijatelja. I od zene, Erike Fischer koja mu to nije oprostila. Danas Martin radi i zivi u Becu. Vidjeli smo se kod moje kcerke Ade na rucku. Za Martina su bili burekcici, voli to. Ljuti se na Austrijance, nagradili su jednog srpskog izbjeglicu koji je bio clan Skorpiona . Niko u Austriji nije digao svoj glas protiv toga. Ali jest Martin Fischer. Vasvija Orascanin
